Za koje sportove se može dobiti sportska stipendija na univerzitetima u Americi?



Ispod je lista sportova koje stipendiraju koledži i univerziteti u SAD:

* Košarka
* Odbojka
* Tenis
* Fudbal
* Vaterpolo
* Plivanje
* Atletika
* Kros
* Rvanje
* Veslanje
* Golf
* Mačevanje
* Streljaštvo
* Skijanje
* Gimnastika
* Američki fudbal (muški)
* Bejzbol (muški)
* Softbol (ženski)
* Hokej na ledu (muški)
* Hokej na travi (ženski)
* Čirliding (ženski)
* Jahanje (ženski)
* Kuglanje (ženski)

Korak četvrti: Eligibility Center


Možda i najvažnija stavka, ali najčešće i najveća nepoznanica za sve, su NCAA i NAIA i koja je njihova uloga. Spominjali smo u ranijim tekstovima da su ovo dve nezavisne univerzitetske sportske organizacije koje regulišu koledž sport. Zamislite na primer da Olimpijski Komitet Srbije kontroliše i reguliše sve sportove u Srbiji, a ne sportski savezi, i da svaki klub i sportista moraju da se registruju kod OKS pre nego što dobiju priliku da se takmiče. Nešto slično su NCAA i NAIA na koledž nivou u Americi.

I jedna i druga asocijacija imaju svoj Eligibility Center, čija je uloga da proverava i odobrava sportiste koji žele da se takmiče na koledž nivou. Svaki sportista mora da ispuni akademske i sportske uslove ovih institucija da bi dobio zeleno svetlo za takmičenje na koledž nivou.

NCAA uslovi (kriterijumi su blaži za drugu u poređenju sa prvom divizijom) 
     
 *Akademski (moraju se ispuniti svi uslovi):
     - srednji prosek iz srednje škole mora da bude preko 3,00 (to je američki GPA 2.0)
     - Minimum 820 bodova na SAT testu (Critical Reading i Matematika kombinovano, bez Writing), ili 68 bodova (kombinovano) na ACT testu
     - Minimalni fond opštih časova u srednjoj školi (u opasnost mogu da dođu oni koji pohađaju stručne srednje škole kod nas, i ovde treba biti vrlo pažljiv)

 *Sportski:
     - NCAA proverava sportsku prošlost sportiste kako bi utvrdio da je sportista amater, i da nije imao nikakve veze sa profesionalnim sportom (treba biti izuzetno pažljiv prilikom popunjavanja registracije za NCAA, jer i najmanja greška može da te košta oduzimanjem prava takmičenja i gubitka stipendije)

 *Registracija za NCAA Eligibility Center košta 120 američkih dolara i to je nepovratna uplata.

NCAA Eligibility Center Oficijalni sajt 

NAIA uslovi

 *Akademski (moraju se ispuniti dva od tri uslova):
     -srednji prosek iz srednje škole mora da bude preko 3,00 (to je američki GPA 2.0)
     -Minimum 860 bodova na SAT testu (Critical Reading i Matematika kombinovano, bez Writing), ili 72 bodova (kombinovano) na ACT testu
     - Pismo srednje škole koje potvrđuje da je sportista sa svojim prosekom bio u gornjih 50% djaka svoje generacije

 *Sportski:
     -NAIA proverava sportsku prošlost sportiste kako bi utvrdio da je sportista amater, i da nije imao nikakve veze sa profesionalnim sportom (treba biti izuzetno pažljiv prilikom popunjavanja registracije za NAIA, jer i najmanja greška može da te košta oduzimanjem prava takmičenja i gubitka stipendije)

 *Registracija za NAIA Eligibility Center košta 120 američkih dolara i to je nepovratna uplata.

NAIA Eligibility Center Oficijalni sajt




Tabela uslova za prijem u NCAA, NAIA i NJCAA



SAT ili ACT*
TOEFL
GPA**
AMATERIZAM***
OSTALO
NCAA
820 ili 68
DA
2.0
DA
NE
NAIA
860 ili 72
DA
2.0
DA
Top half letter****
NJCAA
NE
NE/DA
2.0
DA
NE

*Rezultati predstavljaju minimalnu granicu da bi dobio dozvolu da se takmičiš

**GPA je prosek iz srednje škole. Izračunaj srednji prosek iz sva četiri razreda i oduzmi 1 (ako ti je srednji prosek recimo 4.2 po našem, po američkom će biti 3.2)

***Amaterizam podrazumeva da sportska asocijacija proverava biografiju sportiste i utvrđuje da li se kvalifikuje kao sportista amater

****Top half letter je pismo srednje škole koje potvrđuje da si završio u gornjoj polovini učenika u svojoj generaciji po proseku iz srednje škole. NAIA zahteva da student ispunjava dva od tri uslova (testovi, prosek i pismo) da bi dobio zeleno svetlo za takmičenje  

Korak treći: Priprema ispita



Na pogrešnom si putu ako si mislio da je samo sportski kvalitet i interesovanje trenera dovoljno da dobiješ sportsku stipendiju. Sistem univerzitetskog sporta u Americi uslovljava sportiste da pored sportskih, zadovolje  i minimalne akademske uslove za prijem na koledž, odnosno da polože ispite sa barem minimalnim brojem poena koji se traže i za obične studente. Takođe i sportske asocijacije NCAA i NAIA zahtevaju određeni minimum koji sportista mora da ima na ispitima da bi mu dali dozvolu da se takmiči pod okriljem ovih organizacija (ako ne dobiješ zeleno svetlo od NCAA ili NAIA, ne možeš se takmičiti na koledž nivou).

Ispiti koji se polažu su SAT ili ACT (oba su prijemna ispita za američke koledže i potrebno je položiti jedan od ova dva ispita), i TOEFL ispit (ispit poznavanja engleskog jezika koji koledži zahtevaju da polože strani studenti).

SAT
-SAT je prijemni ispit koji studenti na četvorogodišnjim koledžima najčešće polažu, i on je isti i za amerikance i za strance. Sastoji se iz tri sekcije: critical reading, math i writing. Svaka sekcija nosi najviše po 800 bodova, dakle 2400 je maksimum koji se može dobiti. Ipak, da bi dobili sportsku stipendiju sportistima se gledaju samo prve dve sekcije, odnosno critical reading i math, što znači da maksimalni mogući broj poena 1600 (2 x 800).

-Minimalni broj bodova da bi bilo koji sportista mogao da se nada da ispuni uslove NCAA i NAIA organizacija je 820 (od 1600). A svaki univerzitet i koledž imaju svoje standarde, a minimalne granice se kreću od 820 pa do 1200, u zavisnosti od akademskog ranga univerziteta na koji konkurišeš.

-SAT se polaže u Beogradu, i u svim većim gradovima u regionu. Ono što je kritično kod ovog ispita je da ima samo šest termina za polaganje u školskoj godini, i to u oktobru, novembru, decembru, januaru, maju i junu, a slobodna mesta se vrlo brzo popune. Za detaljni raspored i informacije posetite http://sat.collegeboard.org/home

ACT
-ACT je ispit koji se u Americi takođe koristi kao prijemni za četvorogodišnje univerzitete i koledže. Sastoji se iz četiri sekcije: english, mathematics, reading i science. Svaka sekcija nosi po 36 bodova, što znači da je maksimum 154. Za ACT je karakteristično da se negde gleda ukupan rezultat (sum score) a negde prosečan rezultat (composite score) za sve četiri sekcije. Recimo, ako ti je sum score na sve četiri sekcije 100, tvoj composite score je 25 (100/4).

-Minimalni broj poena na ACT potreban za NCAA i NAIA je sum score 68 ili composite score 16. Univerziteti i koledži imaju svoje individualne standarde za prijem.

-ACT se polaže u Beogradu i svim većim gradovima u regionu. Dostupan u pet termina u školskoj godini: oktobar, decembar, februar, april i jun. Za detaljan raspored i informacije posetite http://www.actstudent.org/

TOEFL
-TOEFL je ispit poznavanja engleskog jezika koji su obavezni da polože stranci. Sastoji se iz četiri sekcije: reading, listening, speaking i writing. Svaka sekcija nosi po 30 bodova, što znači da je maksimum 120 bodova.

-NCAA i NAIA ne uzimaju u obzir rezultate TOEFL testa, a na koledžima je najniža granica 61 bod. Kao i kod SAT i ACT testova, svaki univerzitet ima svoje minimalne standarde za prijem.

-TOEFL se može polagati u Beogradu, Subotici i Nišu, i to više puta mesečno. Za detaljan raspored i informacije posetite http://www.ets.org/toefl

Što se pripreme ispita tiče, moraju se vrlo ozbiljno shvatiti ispiti (iako ti možda na prvi pogled izgledaju lako), jer pre svega naši srednjoškolci nisu navikli na samu strukturu ispitivanja koja se pojavljuje na ovim ispitima. Na primer, u našim srednjim škola pismeni iz matematike se sastoji od pet zadataka za koje imaš 45 minuta, a obavezan si da pišeš svaki postupak rešavanja, dok na SAT ispitu za 45 minuta dobiješ 45 zadataka, i važan je isključivo rezultat. Neretko mnogi potcene ove ispite, pa kada im stignu rezultati shvate da su pogrešili, a tada ume da bude kasno.

Ukoliko se odlučiš da ideš kod privatnih profesora na pripreme (što najtoplije preporučujem!!!), obavezno izaberi profesora koji ima iskustva sa ovim ispitima, jer ti običan profesor engleskog ili matematike ne može mnogo pomoći ukoliko i sam ne poznaje strukturu ovih ispita.

Za NJCAA koledže (dvogodišnji koledži) nisu potrebni rezultati sa SAT ili ACT ispita, a neki traže TOEFL rezulate, a neki ne.

Koliko divizija ima? NCAA? NAIA? NJCAA?



Kao što smo u ranijim tekstovima rekli, u nekim sportovima se takmiči i do 2000 koledža i univerziteta, samim tim je nerealno da se svi oni takmiče zajedno. Koledži su podeljeni u tri sportske asocijacije (NCAA, NAIA i NJCAA) koje regulišu koledž sport.

Pre nego što u detalje objasnimo razlike između ovih asocijacija, važno je pojasniti šta je to koledž (college), a šta univerzitet (university). Mnogi imaju predstavu da su koledži akademski niže institucije od univerziteta, što nije tačno. U bukvalnom prevodu reč ''college'' znači fakultet, a ''university'' (kao i univerzitet) je skup fakulteta (koledža). Većina univerziteta i koledža u SAD u današnje vreme imaju u ponudi više smerova, odnosno fakulteta koje je moguće studirati, ali dosta je njih koji iz tradicije u svom nazivu zadržavaju odrednicu ''college'', iako po samoj strukturi spadaju u univerzitete. Tako možemo za primer uzeti Boston College ili Dartmouth College, koji spadaju u elitne američke akademske institucije, a nisu naziv promenili u univerzitet iako ispunjavaju sve uslove za to. Nakon diplomiranja na univerzitetima i koledžima stičete fakultetsku ''bachelor'' diplomu osnovnih studija.

Razlog za zabunu su ''junior'' ili ''community'' koledži, koji su dvogodišnje institucije, približno nalik našim višim školama. Studije na ovim koledžima traju dve godine, i diploma koju stičete vam jedino omogućava da se prebacite na četvorogodišnje institucije i studirate još dve godine kako bi stekli fakultetsku ''bachelor'' diplomu. Dakle, akademski niže institucije su koledži koji imaju prefiks ''junior'' ili ''community''. Kao takve, oni ne traže rezultat na SAT ili ACT testu, a neki traže a neki na rezultate sa TOEFL testa za strance. Diploma koja se stiče na ovim koledžima se naziva ''associate degree''.

Sada kada smo pojasnili razlike između univerziteta, koledža i džunior koledža, možemo preći na sportske asocijacije. NCAA i NAIA su asocijacije koje čine četvorogodišnji univerziteti i koledži, a NJCAA asocijacija je sastavljena od džunior ili komjuniti koledža (dvogodišnji).

NCAA (National Collegiate Athletic Association) je asocijacija koja obuhvata najveći broj koledža i u kojoj se takmiče najprestižniji univerziteti i koledži. Unutar samog NCAA postoji podela na tri divizije koja je izvršena po veličini i finansijskoj moći univerziteta i koledža. Dakle, oni najveći i najbogatiji pripadaju prvoj NCAA diviziji, a oni manji su raspoređeni u drugoj i trećoj diviziji, s tim da u trećoj NCAA diviziji univerziteti i koledži po pravilima ne dodeljuju sportske stipendije. Ipak, ovu podelu u akademskom i sportskom smislu ne treba gledati kao podelu na prvu, drugu i treću ligu. Recimo, najjače sportske ekipe druge NCAA divizije su jače od slabijih ekipe iz prve divizije. Ne postoji prelaženje iz druge u prvu diviziju na kraju sezone, već ekipe ostaju u divizijama kojima pripadaju univerziteti i koledži. Isto važi i za akademski rejting koledža. Dakle, kada porediš dva univerziteta ili koledža, ne treba se pretežno orijentisati na to iz koje divizije dolazi, već se detaljno informiši o sportskom i akademskom rejtingu same institucije.

NAIA (National Athletic Intercollegiate Association) je asocijacija malih četvorogodišnjih univerziteta i koledža (do 5.000 studenata). Interesantno je da je NAIA prva i najstarija sportska koledž asocijacija u Americi, ali je vremenom NCAA preuzeo primat. NAIA koledži se svi takmiče u istoj diviziji.

NJCAA (National Junior College Athletic Association) je asocijacija kojoj pripadaju džunior i komjuniti koledži, dakle dvogodišnji koledži. Oni su takođe podeljeni u tri divizije po ugledu na NCAA, i isti su kriterijumi u podeli.

Korak drugi: Pregovaranje i razgovor sa trenerima



Ako misliš da si završio posao kada dobiješ jedan ili više pozitivnih odgovora, razmisli još jednom. Dug je put od inicijalnog interesovanja, do realizacije sportske stipendije. Često se dešava da sportisti i ne odu na one koledže koji su prvi iskazali interesovanje za njih.

Prvo moraš da znaš da si ti kao sporitsta bez rezultata SAT i TOEFL ispita, kao i NCAA registracije i sertifikacije, samo potencijalno pojačanje, a da pored tebe taj trener prati još desetak sličnih tebi. Sa svima vama u početku trener razgovara pozitivno i sa interesovanjem, sve dok ne vidi ko će ispuniti uslove da bude član ekipe. Ono što nikada ne možeš znati je da li si ti jednom treneru prioritet na prvom mestu, trećem ili šestom. Jedno je sigurno, on će tebe držati u igri kao interesantnog igrača sve dok ne potpiše onog kojeg želi. Neretko se dešava da sportisti bez iskustva i bilo koga da ih uputi, komuniciraju sa trenerom više meseci misleći da taj trener želi da im ponudi stipendiju, a kada dođe trenutak da se sve finalizira, trener jednostavno  javi da je rešio da potpiše drugog igrača. Upravo je ovo razlog zbog kojeg se mora zakucati na što je više vrata moguće, da bi i ti sam sebi stvorio situaciju da imaš što više opcija mogućih. Ne opuštaj se sve dok ne dobiješ stipendijski ugovor od univerziteta ili koledža!!! To je jedini pravi trenutak kada možeš sebi da kažeš da postaješ član koledž ekipe.

Ispod su saveti za svakodnevnu komunikaciju sa trenerima:
- Maksimalno se opusti što se engleskog jezika tiče, treneri su svesni da si ti stranac i ne očekuju savršeno poznavanje jezika
- Uvek se trudi da odgovoriš barem jednom dnevno na trenerov email. Neredovno javljanje će ostaviti utisak nezainteresovanosti ili neozbiljnosti.
- Obavezno se barem površno informiši o koledžu
- Moraš uvek imati stav da si ti taj koji želi da dođe na koledž, treneri umeju da se ohlade ako steknu utisak da ti nisi oduševljen eventualnim dolaskom na njegov koledž
- NIKADA ne ucenjuj trenera za stipendiju
- NIKADA ne reci NE! Čak i ako si nezainteresovan za neki koledž, uvek ostavi otvorene opcije sve dok nemaš konačnu ponudu nekog koledža.

Korak prvi: Predstavljanje američkim trenerima


VAŽNO: Najkasniji momenat za dobijanje sportske stipendije je treća godina od završetka srednje škole (u najčešćem slučaju 21 godina starosti)!

Mnogi pogreše misleći da ovaj korak dolazi na red tek kada se polože ispiti. Predstavljanje trenerima je prva stvar koju moraš imati na umu ukoliko želiš da dobiješ sportsku stipendiju i odeš na što bolji univerzitet ili koledž.

Imajući na umu da svaki sportista ima pravo da se takmiči 4 godine na koledž nivou, treneri uvek znaju za koju godinu će im trebati igrač na određenoj poziciji i namenski kreću u skauting igrača i po tri godine unapred. Takođe, i sami američki sportisti trenerima počinju da šalju snimke i izveštaje sa utakmica već kada krenu u srednju školu, kako bi se treneri što bolje upoznali sa njihovim kvalitetima.

Idealan momenat za početak slanja svoje sportske biografije i video snimaka trenerima na koledžima u Americi je negde oko polugođa trećeg razreda srednje škole, godinu ipo dana od željenog polaska na koledž u Americi. Ukoliko su u pitanju stariji sportisti, treba početi što pre!!! Ispiti se polažu paralelno dok komunicirate sa trenerima.

Šta se šalje?

- Sportska biografija (CV). Biografija treba da sadrži sve osnovne podatke jednog sportiste (ime, prezime, godište, visina, težina...), kao i najbolje rezultate sportiste (individualne i timske). Iako je poželjno da biografija bude što bogatija, ne treba preterivati u pisanju. Dakle cilj je sadržajna, ali jednostavna biografija (idealno bi bilo da sve stane na jednu A4 stranu, nikako preko dve!). Naravno, biografija mora biti napisana na engleskom jeziku!!! Preporuke ne treba slati, osim ako dolaze od trenera koji su poznati na globalnom nivou. Ukoliko trener sa koledža bude želeo da sazna mišljenje tvog trenera, sam će tražiti da stupi u kontakt sa njim.

- Video snimak. Video snimak se šalje uglavnom kada su u pitanju ekipni sportovi. Za sportove kao što su plivanje ili atletika, gde možete poslati rezultate sa zvaničnih takmičenja, video nije potreban. Video snimak treba da bude popularni ''highlights'', što znači da sadrži isečke najboljih poteza sa takmičarskih utakmica. Nijedan trener neće uzeti za ozbiljno video snimak ako ne sadrži materijal sa takmičarskih utakmica (osim u tri slučaja, o tome ću nešto kasnije). Snimci treninga i celih utakmica se šalju tek po zahtevu trenera, što znači naknadno, kao dopuna ''highlight'' snimka.

Izuzetak su odbojka i fudbalski golmani. U ovim slučajevima trenerima je bitan snimak sa treninga koliko i sa utakmice, jer se mogu bliže upoznati sa tehnikom samih sportista, što nekada nije moguće videti na snimcima sa utakmica, tako da je idealno imati oba. Takođe, u tenisu se šalje samo snimak teniskog treninga, mečeve ne treba slati.

Kome se šalje?

Ukoliko niste Lebron Džejms (u tom slučaju treneri verovatno već kontaktiraju tebe), treba slati na što više adresa. Treba uvek imati na umu da treneri imaju ograničene budžete i nemaju priviligeju da gomilaju igrače, a takođe nisu u mogućnosti da tek tako raskinu stipendijske ugovore sa već potpisanim igračima. Često se dešava da je trener prinuđen da odbije igrača na nekoj poziciji iako je on možda i bolji od igrača koji su već u njegovoj ekipi, iz prostog razloga jer na toj poziciji ima već dva ili tri igrača. Dakle, sam sportski kvalitet nije garancija da ćeš dobiti sportsku stipendiju na nekom koledžu!

U nekim sportovima ima i do 2000 koledža i univerziteta, a tvoj cilj treba da bude da se predstaviš na što više njih. Najlakše je razbijati glavu kada na stolu imaš ponude više koledža! Ukoliko pošalješ svoju biografiju i video na samo jedan ili dva koledža, daleko su veće šanse da ne uspeš!!!


Rečnik pojmova ''college recruiting''-a



Ovde će te naći pojmove koje treneri redovno koriste u komunikaciji sa sportistima, a za koje verovatno niste čuli ranije. U komentar postavite pojmove sa kojima se susrećete a nisu navedeni u rečniku, i ubacićemo ih.


A

academic certification - proces procene od strane NCAAda se sportista kvalifikuje kao student

ACT (American College Testing) - prijemni ispit za američke univerzitete i koledže

amateurism certification - proces procene od strane NCAA da je sportista amater

apply - uglavnom podrazumeva registrovanje ili popunjavanje određene aplikacije (vidi pod slovo U)

asap - skraćenica od ''as soon as possible''

associate degree - diploma koja se stiče nakon studija na dvogodišnjem ''junior'' ili ''community'' koledžu

B

bachelor degree - fakultetska diploma koja stiče nakon studiranja na četvorogodišnjem univerzitetu ili koledžu



C

college - fakultet

college recruiting - ''regrutovanje'' sportista od strane trenera na koledzu

community college - dvogodišnji koledž

critical reading - prva sekcija SAT ispita - engleski

D


E


english - sekcija na ACT ispitu, engleski

F

final certified - odobren od strane NCAA

full ride - puna stipendija (školarina, smeštaj, hrana i knjige)

G

game film - podrazumeva snimak cele utakmice

H

highlight - podrazumeva skraćeni video snimak sa montiranim potezima igrača

I


J



junior college - dvogodišnji koledž 

K



L


listening - sekcija na TOEFL testu - slušanje

M

math - sekcija SAT i ACT ispita - matematika

N

NCAA (National Collegiate Athletic Association) - organizacija koja reguliše koledž sport u Americi

NCAA Eligibility Center - institucija koja proverava i odobrava takmičenje novim sportistima na koledžu

NCAA ID - indetifikacioni broj koji dobiješ nakon registracije na NCAA Eligibility Center

O


P


partial scholarship - delimična stipendija (određeni procenat od pune stipendije)

Q


R


reading - sekcija na ACT i TOEFL testu, čitanje

S

SAT (Scholastic Assesment Test) - prijemni ispit za univerzitete i koledže (engleski + matematika)

science - sekcija na ACT testu, prirodne nauke

Social Security Number - u suštini američki JMBG, dobijaju ga svi strani studenti kada odu na koledž

speaking - sekcija na TOEFL testu, pričanje

student ID number - svaki student koledža dobija indetifikacionu karticu sa ID brojem studenta

T

test scores - rezultati SAT, ACT ili TOEFL testova

TOEFL (Test Of English as a Foreign Language) - ispit engleskog obavezan za strance

transcripts - svedočanstva iz srednje škole, podrazumeva kopije originale i prevode sudskog tumača

U

university -
univerzitet, skup više fakulteta (koledža)

university (college) application - aplikacija za univerzitet ili koledž, može biti online ili na papiru

V


W


writing - sekcija na SAT i TOEFL ispitima, pisanje eseja

X


Y



Z


Dobro došli!



Zdravo svima,

Ovaj blog je osmišljen kako bi sportisti na jednom mestu mogli da se informišu koje je sve korake potrebno preduzeti kako bi dobili sportsku stipendiju na američkim univerzitetima i koledžima.

Mnogi olako shvate celu proceduru misleći da je sam sportski kvalitet dovoljan da bi se ušlo na univerzitet ili koledž, a kasnije ispaštaju zbog toga što na vreme nisu odradili stvari koje se u ''college recruiting''-u podrazumevaju pod obavezno.

Od pripreme sportske biografije i video materijala, preko kontaktiranja trenera, polaganja ispita, odrađivanja administracije, pa do dobijanja vize, preći ćemo preko svake od ovih etapa i opisati na koji način je najbolje sve odraditi, kako ne bi došli u situaciju da ugrozite dobijanje sportske stipendije u Americi.

Komentare i pitanja slobodno postavljajte, trudiću se da što ažurnije odgovorim na njih.

Sportski pozdrav,

Nemanja